COVID-19 je zarazna bolest disajnih puteva koju izaziva korona virus SARS-CoV-2. Kod većine ljudi prolazi kao blaža prehlada ili grip, ali kod starijih i hronično bolesnih osoba može izazvati upalu pluća i teške komplikacije.
Pandemija je završena, ali virus i dalje kruži među ljudima, posebno u jesen i zimu. U nastavku pročitajte koji su simptomi, kako se virus prenosi, kako se COVID-19 liječi, ko treba vakcinu i kada se javiti ljekaru.
Šta je korona virus?
Korona virusi su velika porodica virusa. Neki izazivaju običnu prehladu, a neki teže bolesti, kao što su SARS i MERS. Novi korona virus SARS-CoV-2 otkriven je krajem 2019. godine u kineskom gradu Wuhanu i izazvao je pandemiju bolesti COVID-19.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je u maju 2023. godine objavila da COVID-19 više nije globalna zdravstvena prijetnja hitnog karaktera. Virus se ipak nastavlja mijenjati i stvarati nove varijante (podvarijante omikrona), pa se ljudi i dalje zaražavaju, neki i više puta.
Simptomi COVID-19
Simptomi se obično javljaju 2 do 5 dana nakon zaraze, a najkasnije za 14 dana. Najčešći su:
- povišena temperatura ili drhtavica,
- kašalj,
- bol u grlu, curenje ili začepljen nos,
- umor i malaksalost,
- glavobolja i bolovi u mišićima,
- gubitak ili promjena čula mirisa i ukusa (danas rjeđe nego na početku pandemije),
- mučnina, dijareja ili gubitak apetita.
Mnogi ljudi imaju vrlo blage simptome ili ih uopšte nemaju, ali i tada mogu prenijeti virus. Simptomi COVID-19 često liče na grip i prehladu, pa se bolest pouzdano potvrđuje samo testom.
Kako se korona virus prenosi?
Virus se prenosi uglavnom vazduhom: kapljicama i sitnim česticama koje zaražena osoba izbacuje kada diše, govori, kašlje ili kiše. Rizik je najveći u zatvorenim, lošije provjetrenim prostorijama i pri bliskom kontaktu. Rjeđe se virus prenosi dodirivanjem zaprljanih površina, a zatim usta, nosa ili očiju.
Osoba je najzaraznija dan ili dva prije pojave simptoma i prvih nekoliko dana bolesti.
Ko je u većem riziku od teške bolesti?
- osobe starije od 60 do 65 godina, a posebno starije od 75,
- osobe s hroničnim bolestima srca, pluća, bubrega ili jetre,
- osobe sa šećernom bolešću (dijabetesom) i gojaznošću,
- osobe sa oslabljenim imunitetom (npr. zbog hemoterapije ili transplantacije),
- trudnice,
- osobe koje nisu vakcinisane i nikada nisu preboljele COVID-19.
Liječenje COVID-19
Liječenje kod kuće
Većina ljudi s blagim oblikom bolesti oporavi se kod kuće za nekoliko dana do dvije nedjelje. Preporučuje se:
- odmor i dovoljno tečnosti,
- za temperaturu i bolove paracetamol ili ibuprofen, prema uputstvu,
- ostanak kod kuće dok imate temperaturu i osjećate se bolesno, kako ne biste zarazili druge.
Antibiotici ne djeluju na viruse i koriste se samo ako ljekar utvrdi bakterijsku komplikaciju. Lijekovi kao što je ivermektin nisu se pokazali djelotvornim kod COVID-19.
Antivirusni lijekovi
Za osobe s visokim rizikom od teške bolesti postoje antivirusni lijekovi (npr. nirmatrelvir s ritonavirom ili remdesivir). Oni djeluju najbolje ako se počnu uzimati u prvih 5 dana od pojave simptoma, pa se rizične osobe trebaju što prije javiti ljekaru. Ove lijekove propisuje isključivo ljekar, jer mogu imati važne interakcije s drugim lijekovima. Pacijenti s teškim oblikom bolesti liječe se u bolnici.
Vakcinacija protiv COVID-19
Vakcine značajno smanjuju rizik od teške bolesti, bolničkog liječenja i smrti. Pošto se virus mijenja, vakcine se redovno prilagođavaju novim varijantama.
Danas se dodatna (sezonska) doza vakcine preporučuje prije svega:
- starijim osobama,
- osobama s hroničnim bolestima i oslabljenim imunitetom,
- trudnicama,
- zdravstvenim radnicima.
O tome da li vam je i kada potrebna vakcina, posavjetujte se s porodičnim ljekarom ili domom zdravlja.
Kako se zaštititi od korona virusa?
- redovno perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinfekciono sredstvo;
- kašljite i kišite u maramicu ili lakat;
- redovno provjetravajte prostorije;
- ako ste bolesni, ostanite kod kuće i izbjegavajte kontakt sa starijim i hronično bolesnim osobama;
- u gužvi i zatvorenim prostorima, posebno tokom sezone respiratornih infekcija, rizične osobe mogu nositi masku (najbolju zaštitu pružaju FFP2 maske);
- vakcinišite se ako pripadate rizičnoj grupi.
Long COVID (postkovidni sindrom)
Kod nekih ljudi tegobe traju i više od 12 nedjelja nakon infekcije. Najčešći su umor, otežano disanje, problemi s koncentracijom i pamćenjem („moždana magla“), lupanje srca i poremećaji sna. Long COVID se može javiti i nakon blage bolesti. Ako vam se nakon COVID-19 tegobe ne povlače, javite se ljekaru.
Kada se javiti ljekaru?
Javite se ljekaru ako pripadate rizičnoj grupi i imate simptome, ako temperatura traje duže od 3 do 4 dana ili ako vam je sve lošije. Hitnu pomoć (u BiH 124) pozovite odmah ako imate:
- otežano disanje ili gušenje,
- bol ili pritisak u grudima,
- plavičaste usne ili lice,
- zbunjenost, pospanost ili teškoće da ostanete budni.
Česta pitanja o korona virusu
Koliko traje COVID-19?
Blagi oblik obično traje 5 do 10 dana. Kašalj i umor mogu potrajati i nekoliko nedjelja.
Da li se korona virus može dobiti više puta?
Da. Zaštita nakon bolesti i vakcine vremenom slabi, a nove varijante je djelimično zaobilaze. Ponovne infekcije su obično blaže.
Kako razlikovati COVID-19 od gripa?
Po simptomima ih je teško razlikovati. Pouzdan je samo test (brzi antigenski test ili PCR).
Da li postoji lijek za korona virus?
Postoje antivirusni lijekovi za rizične pacijente, ali ih propisuje ljekar. Kod većine ljudi liječenje je simptomatsko: odmor, tečnost i lijekovi za temperaturu.