Povišen holesterol je jedan od najčešćih faktora rizika za infarkt i moždani udar, a najveći problem je što se godinama ne osjeća. Mnogi za njega saznaju slučajno, iz rutinskog nalaza krvi, ili tek kada se pojave ozbiljne posljedice.
U ovom tekstu objašnjavamo šta znače LDL, HDL i trigliceridi, koje su vrijednosti normalne, zašto holesterol raste, kako ga sniziti ishranom i kretanjem, koji lijekovi se koriste i kada je neophodno javiti se ljekaru.
Šta je holesterol i zašto je povišen opasan
Holesterol je masna supstanca koju organizam proizvodi u jetri, a dio unosimo hranom životinjskog porijekla (meso, žumanjak, punomasni sir). Potreban je za izgradnju ćelija i stvaranje hormona, ali kada ga u krvi ima previše, taloži se na zidovima arterija i stvara naslage (plak). Taj proces se zove ateroskleroza.
Sužene i otvrdnute arterije otežavaju protok krvi. Zato povišen holesterol povećava rizik od infarkta, moždanog udara i bolesti perifernih arterija. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, a povišene masnoće u krvi su jedan od glavnih faktora rizika koji se može izmjeriti i liječiti.
Dobar i loš holesterol: LDL, HDL i trigliceridi
Holesterol putuje krvlju vezan za proteine, u obliku lipoproteina. U nalazu krvi najčešće vidite ove vrijednosti:
- LDL („loš“ holesterol) – prenosi holesterol do tkiva. Visok LDL direktno doprinosi stvaranju plaka.
- HDL („dobar“ holesterol) – vraća višak holesterola u jetru, odakle se izlučuje. Viši HDL je povoljan.
- Trigliceridi – druga vrsta masnoće u krvi, koja raste uz šećer, alkohol i višak kilograma.
- Ukupni holesterol – zbir svih frakcija.
Normalne vrijednosti holesterola
Laboratorije u Bosni i Hercegovini vrijednosti izražavaju u mmol/L. Ciljne vrijednosti zavise od godina, drugih bolesti i ukupnog rizika, pa ih ljekar određuje pojedinačno. Okvirne vrijednosti za odrasle bez srčanih bolesti su:
| Pokazatelj | Poželjna vrijednost |
|---|---|
| Ukupni holesterol | ispod 5 mmol/L |
| LDL | ispod 3 mmol/L (kod srčanih bolesnika znatno niže) |
| HDL | iznad 1,0 mmol/L (muškarci), iznad 1,2 mmol/L (žene) |
| Trigliceridi | ispod 1,7 mmol/L |
Osobe koje su već imale infarkt ili moždani udar, dijabetičari i pacijenti sa hroničnom bolešću bubrega imaju strože ciljeve za LDL. Nalaz zato uvijek tumačite sa svojim ljekarom, a ne samo prema referentnim vrijednostima na papiru.
Simptomi povišenog holesterola
Povišen holesterol najčešće nema nikakvih simptoma. Godinama može neprimjetno oštećivati krvne sudove, pa ga mnogi otkriju tek nakon infarkta ili moždanog udara. Jedini pouzdan način da ga otkrijete je analiza krvi (lipidni status).
Kod veoma visokih vrijednosti, posebno kod nasljedne hiperholesterolemije, mogu se pojaviti žućkaste naslage na koži oko očiju (ksantelazme), na tetivama ili bjeličasti prsten na rubu rožnjače. Ako ih primijetite, obavezno provjerite holesterol.
Uzroci i faktori rizika
Na nivo holesterola utiču i životne navike i naslijeđe:
- ishrana bogata zasićenim i trans mastima (masno meso, mesni proizvodi, pecivo, brza hrana),
- nedovoljno kretanja i višak kilograma, posebno oko stomaka,
- pušenje i pretjerano pijenje alkohola,
- starije životno doba, muški pol i period nakon menopauze,
- dijabetes, hipotireoza, bolesti jetre i bubrega,
- neki lijekovi (npr. kortikosteroidi, pojedini diuretici),
- nasljedna (porodična) hiperholesterolemija, pri kojoj je LDL veoma visok već u mladosti.
Kako sniziti holesterol bez lijekova
Promjena navika je osnova liječenja i često je dovoljna kod blago povišenih vrijednosti. Najviše pomažu:
- Manje zasićenih masti – zamijenite maslac, svinjsku mast i masno meso maslinovim uljem, ribom, piletinom bez kožice i mahunarkama.
- Više vlakana – zob, ječam, pasulj, leća, voće i povrće vezuju holesterol u crijevima.
- Riba dva puta sedmično – skuša, sardina i losos sadrže omega-3 masne kiseline koje snižavaju trigliceride.
- Redovno kretanje – najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti sedmično (brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje) podiže HDL.
- Prestanak pušenja – već nakon nekoliko sedmica HDL raste, a rizik od infarkta pada.
- Manje alkohola i slatkiša – oboje podižu trigliceride.
- Smanjenje tjelesne mase – gubitak i 5 odsto kilograma mjerljivo popravlja lipidni status.
Lijekovi za snižavanje holesterola
Ako promjena navika ne spusti vrijednosti dovoljno ili je rizik od srčanih bolesti visok, ljekar propisuje lijekove. Uzimaju se dugotrajno, prema uputstvu ljekara, i ne smiju se samostalno prekidati.
- Statini su prvi izbor. Smanjuju stvaranje holesterola u jetri i dokazano snižavaju rizik od infarkta i moždanog udara. U BiH su registrovani atorvastatin, rosuvastatin i simvastatin. Najčešća neželjena dejstva su bolovi u mišićima, glavobolja, umor i probavne smetnje. Grejpfrut i njegov sok mogu pojačati neželjena dejstva, a neki antibiotici i antimikotici stupaju u interakciju, pa ljekaru i farmaceutu uvijek recite koje lijekove uzimate.
- Ezetimib smanjuje upijanje holesterola iz crijeva. Dodaje se statinu kada on sam nije dovoljan ili se koristi kada se statin ne podnosi.
- Fibrati, kao što je fenofibrat, prvenstveno snižavaju trigliceride.
- Kod nasljedne hiperholesterolemije i veoma visokog rizika postoje i novije injekcione terapije (PCSK9 inhibitori), koje propisuje specijalista.
Statini se ne preporučuju u trudnoći, kod planiranja trudnoće i kod teške bolesti jetre. Ako osjetite jake bolove u mišićima, slabost ili tamnu mokraću, odmah se javite ljekaru.
Kada i koliko često provjeravati holesterol
Pošto nema simptoma, redovna kontrola je ključna. Zdrave odrasle osobe trebalo bi da provjere lipidni status svakih 4 do 6 godina, a od sredine četrdesetih godina češće, na svakih 1 do 2 godine. Godišnja kontrola se preporučuje osobama starijim od 65 godina, dijabetičarima, pušačima, osobama sa visokim krvnim pritiskom i onima čiji su bliski srodnici rano imali infarkt ili moždani udar. Krv se vadi ujutro, obično nakon 9 do 12 sati gladovanja, ako ljekar ne odredi drugačije.
Kada se javiti ljekaru
Zakažite pregled ako je nalaz holesterola iznad referentnih vrijednosti, ako u porodici postoji rana srčana bolest ili ako primijetite žućkaste naslage na koži. Odmah pozovite hitnu pomoć na broj 124 ako se pojave znaci infarkta ili moždanog udara:
- stezanje ili bol u grudima koji traje duže od nekoliko minuta, širi se u ruku, vilicu ili leđa,
- nagli nedostatak vazduha, hladan znoj, mučnina,
- iznenadna slabost ili utrnulost jedne strane lica ili tijela, otežan govor, zamućen vid, jaka glavobolja.
Česta pitanja
Da li se povišen holesterol može osjetiti?
Ne. U većini slučajeva nema simptoma, zato je redovna analiza krvi jedini način da ga otkrijete na vrijeme.
Mogu li jesti jaja ako imam povišen holesterol?
Za većinu ljudi umjerena količina jaja (do jednog dnevno) ne podiže značajno holesterol u krvi. Mnogo veći uticaj imaju zasićene i trans masti iz mesnih proizvoda, peciva i brze hrane.
Koliko brzo se holesterol može sniziti?
Promjenom ishrane i kretanjem prve promjene vide se već nakon 6 do 8 sedmica, pa se kontrola obično radi poslije 2 do 3 mjeseca. Statini snižavaju LDL u roku od nekoliko sedmica.
Da li statini moraju da se piju cijeli život?
U pravilu da, jer štite dok se uzimaju. Odluku o prekidu ili promjeni lijeka donosi isključivo ljekar.