Visok krvni pritisak (hipertenzija) je stanje u kojem krv stalno pritiska zidove arterija jače nego što je normalno. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od njega boluje oko trećina odraslih između 30 i 79 godina, a gotovo polovina njih to ne zna, jer hipertenzija godinama ne daje nikakve simptome.
U ovom tekstu saznaćete koje vrijednosti pritiska se smatraju normalnim, a koje povišenim, zašto pritisak raste, kako ga sniziti promjenom navika i lijekovima, te kada je visok pritisak hitno stanje zbog kojeg treba pozvati broj 124.
Šta je visok krvni pritisak
Krvni pritisak je sila kojom krv pritiska zidove arterija dok je srce pumpa kroz tijelo. Mjeri se u milimetrima živinog stuba (mmHg) i izražava kroz dva broja. Gornji (sistolni) pritisak nastaje kada se srce stegne i izbaci krv, a donji (dijastolni) kada se srce između dva otkucaja odmara.
O hipertenziji govorimo kada je pritisak trajno 140/90 mmHg ili viši, izmjeren u najmanje dva različita dana. Jedno povišeno mjerenje, na primjer poslije stresa, kafe ili fizičkog napora, još ne znači da imate hipertenziju.
Normalne i povišene vrijednosti pritiska
U Evropi se koriste sljedeće granice za odrasle:
| Kategorija | Gornji (sistolni) | Donji (dijastolni) |
|---|---|---|
| Optimalan | ispod 120 | ispod 80 |
| Normalan | 120–129 | 80–84 |
| Visoko normalan | 130–139 | 85–89 |
| Hipertenzija | 140 i više | 90 i više |
| Hipertenzivna kriza | 180 i više | 120 i više |
Kod mjerenja kod kuće granice su nešto niže: prosjek od 135/85 mmHg ili više već se smatra povišenim pritiskom. Kod djece se vrijednosti upoređuju s vršnjacima istog uzrasta, pola i visine, pa tabela za odrasle za njih ne važi.
Simptomi visokog pritiska
Hipertenziju zovu „tihi ubica“ jer najčešće nema nikakvih simptoma. Mnogi ljudi saznaju da imaju visok pritisak tek na sistematskom pregledu ili kada se već pojavi komplikacija. Rijetko, kod jako visokih vrijednosti, mogu se javiti:
- glavobolja, najčešće u potiljku, ujutro
- zamagljen vid ili „mušice“ pred očima
- zujanje u ušima i vrtoglavica
- bol ili stezanje u grudima
- krvarenje iz nosa
- lupanje srca i nedostatak daha
Pošto se na simptome ne može osloniti, jedini pouzdan način da otkrijete hipertenziju je redovno mjerenje pritiska.
Uzroci i faktori rizika
Kod oko 9 od 10 oboljelih radi se o primarnoj (esencijalnoj) hipertenziji, koja nema jedan jasan uzrok, nego se razvija postepeno s godinama uz nasljednu sklonost i životne navike. Faktori rizika koje možete mijenjati su:
- ishrana s mnogo soli, zasićenih masti i malo voća i povrća
- prekomjerna tjelesna težina i gojaznost
- nedovoljno kretanja
- pušenje i pretjerano pijenje alkohola
- dugotrajan stres i loš san
Faktori na koje ne možete uticati su starost preko 65 godina, hipertenzija u porodici, dijabetes i hronična bolest bubrega.
Sekundarna hipertenzija je rjeđa i posljedica je druge bolesti ili lijeka. Mogu je izazvati bolesti bubrega, poremećaji štitne žlijezde i nadbubrežne žlijezde, apneja u snu, ali i neki lijekovi, kao što su protivupalni lijekovi protiv bolova (ibuprofen, diklofenak), kortikosteroidi, pojedini antidepresivi i kombinovane hormonske kontracepcijske tablete. Ovaj oblik se često popravi kada se liječi osnovni uzrok.
Kako pravilno mjeriti pritisak kod kuće
Kućni aparat za nadlakticu daje pouzdane rezultate ako se pridržavate nekoliko pravila:
- Pola sata prije mjerenja ne pijte kafu, ne pušite i ne vježbajte.
- Sjedite mirno pet minuta, s leđima oslonjenim na naslon i stopalima na podu.
- Manžetnu stavite na golu nadlakticu, u visini srca, i ne pričajte tokom mjerenja.
- Izmjerite dva puta s razmakom od jedne minute i zapišite prosjek.
- Mjerite ujutro prije uzimanja lijekova i uveče, najmanje tri do sedam dana prije kontrole kod ljekara.
Zapisane vrijednosti donesite ljekaru. One su često korisnije od jednog mjerenja u ambulanti, gdje pritisak zbog uzbuđenja može biti viši nego inače.
Kako sniziti i spriječiti visok pritisak bez lijekova
Promjena navika je osnova liječenja za svakog pacijenta, bez obzira na to da li uzima lijekove. Svjetska zdravstvena organizacija i evropske smjernice preporučuju:
- Manje soli: manje od 5 grama dnevno, što je oko jedne male kašičice. Najviše soli unosimo kroz hljeb, suhomesnate proizvode, sireve i gotovu hranu, a ne iz slanika.
- Više voća, povrća i mahunarki, a manje zasićenih masti i slatkiša.
- Kretanje: najmanje 150 minuta brzog hoda ili slične umjerene aktivnosti sedmično.
- Zdrava težina: već gubitak nekoliko kilograma mjerljivo snižava pritisak.
- Prestanak pušenja i ograničavanje alkohola.
- Dovoljno sna i kontrola stresa.
Ove mjere ujedno su i najbolja prevencija za osobe koje imaju visoko normalan pritisak ili hipertenziju u porodici.
Lijekovi za visok pritisak
Ljekar će lijekove predložiti kada je pritisak jako visok, kada postoji povećan rizik od infarkta ili moždanog udara, ili kada promjena navika nije dovoljna. Lijekovi se uzimaju redovno, najčešće jednom dnevno, i ne smiju se prekidati bez dogovora s ljekarom, čak ni kada se pritisak normalizuje. Glavne grupe lijekova su:
- ACE inhibitori, kao što su ramipril, enalapril i perindopril. Najčešće neželjeno dejstvo je suhi kašalj.
- Sartani (blokatori angiotenzinskih receptora), na primjer losartan i valsartan, slično djeluju, a rjeđe izazivaju kašalj.
- Blokatori kalcijumskih kanala, kao što je amlodipin; mogu izazvati otečene noge i crvenilo lica.
- Diuretici, na primjer hidrohlorotiazid, koji izbacuju višak soli i vode.
- Beta blokatori, kao što je bisoprolol, koji se biraju kada postoji i druga bolest srca ili ubrzan rad srca.
Mnogi pacijenti trebaju dva lijeka, pa postoje i kombinovane tablete, na primjer ACE inhibitor s diuretikom. Vrstu lijeka i dozu određuje isključivo ljekar, prema vrijednostima pritiska, starosti i drugim bolestima. Ako primijetite neželjena dejstva, ne prekidajte terapiju sami, nego se posavjetujte s ljekarom ili farmaceutom.
Ako imate visok pritisak, za snižavanje povišene temperature ili bolove obično je sigurniji paracetamol nego ibuprofen, jer protivupalni lijekovi mogu podići pritisak i smanjiti dejstvo antihipertenziva.
Komplikacije neliječene hipertenzije
Trajno povišen pritisak oštećuje krvne sudove i organe tiho, kroz godine. Najčešće posljedice su moždani udar, infarkt, srčana slabost, poremećaji srčanog ritma, slabljenje bubrega do otkazivanja, oštećenje mrežnjače oka i demencija. Dobro regulisan pritisak značajno smanjuje rizik od svih ovih stanja. Osobe s hipertenzijom i bolestima srca spadaju u rizične grupe kojima se preporučuje i godišnja vakcina protiv gripa.
Kada se javiti ljekaru
Svaka odrasla osoba trebala bi izmjeriti pritisak najmanje jednom godišnje, a češće ako ima faktore rizika. Ljekaru se javite ako su kućna mjerenja više puta iznad 135/85 mmHg, ako imate česte glavobolje, zamagljen vid ili bol u grudima koji dolazi i prolazi, ili ako sumnjate da vam lijekovi izazivaju neželjena dejstva.
Odmah pozovite hitnu pomoć na broj 124 ako je pritisak 180/120 mmHg ili viši i istovremeno se javi bilo šta od sljedećeg:
- jak bol ili pritisak u grudima, naročito ako se širi u ruku, vilicu ili leđa
- iznenadna slabost ruke ili noge, iskrivljeno lice ili otežan govor
- nagla jaka glavobolja, smetenost ili grčevi
- poremećaj vida
- otežano disanje
U trudnoći je pritisak od 160/110 mmHg ili viši, naročito uz glavobolju, otoke i smetnje vida, hitno stanje koje može ukazivati na preeklampsiju.
Česta pitanja
Koji je normalan pritisak za odrasle?
Optimalan pritisak je ispod 120/80 mmHg, a normalnim se smatraju vrijednosti do 129/84 mmHg. Pritisak od 140/90 mmHg ili viši, izmjeren u više navrata, znači hipertenziju.
Može li se visok pritisak izliječiti?
Primarna hipertenzija se ne liječi trajno, ali se uspješno kontroliše. Promjena navika i redovno uzimanje lijekova drže pritisak u normalnim granicama i štite srce, mozak i bubrege. Sekundarna hipertenzija može se popraviti ako se otkloni uzrok.
Šta brzo snižava pritisak kod kuće?
Ne postoji bezbjedan kućni način za brzo snižavanje jako visokog pritiska. Sjedite mirno, duboko dišite i izmjerite ponovo poslije pet minuta. Ako je pritisak 180/120 mmHg ili viši uz simptome, pozovite 124. Dugoročno pritisak snižavaju manje soli, kretanje i lijekovi koje je propisao ljekar.
Mogu li prestati s lijekovima kada se pritisak normalizuje?
Ne bez dogovora s ljekarom. Pritisak je normalan upravo zato što lijekovi djeluju; nakon prekida obično se za nekoliko dana ili sedmica vrati na stare vrijednosti.
Izvori
- World Health Organization: Hypertension (fact sheet)
- World Health Organization: Salt reduction
- NHS: High blood pressure (hypertension)
- MedlinePlus (NIH): High Blood Pressure
- Cleveland Clinic: High Blood Pressure (Hypertension)
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled kod ljekara. O liječenju visokog pritiska uvijek se posavjetujte sa svojim ljekarom ili farmaceutom.