Astma je hronična bolest disajnih puteva kod koje su mali bronhi upaljeni i osjetljivi, pa se povremeno sužavaju. Tada se javljaju kašalj, sviranje u grudima i otežano disanje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, astmu ima oko 363 miliona ljudi u svijetu i to je najčešća hronična bolest kod djece.
U ovom tekstu saznaćete kako prepoznati astmu, šta pokreće napad, kako se liječi, šta pomaže zimi i kada je potrebna hitna pomoć. Dobra vijest je da uz redovnu terapiju većina ljudi s astmom živi normalnim, aktivnim životom.
Šta je astma?
Kod astme je sluznica disajnih puteva stalno blago upaljena. Kada dođe u dodir s okidačem (prašina, hladan vazduh, virus), mišići oko bronha se stežu, sluznica otiče i stvara se više sluzi. Disajni putevi postaju uži i vazduh teže prolazi, posebno pri izdisaju.
Astma se ne može trajno izliječiti, ali se može dobro kontrolisati. Simptomi mogu dugo izostati, a zatim se pogoršati, na primjer tokom prehlade ili promjene vremena.
Simptomi astme
Simptomi se razlikuju od osobe do osobe i često su jači noću, rano ujutro ili tokom fizičkog napora. Najčešći su:
- sviranje ili zviždanje u grudima, naročito pri izdisaju,
- suv, uporan kašalj, često noću,
- nedostatak vazduha, ponekad i u mirovanju,
- stezanje ili pritisak u grudima.
Napad astme je naglo pogoršanje ovih simptoma. Može se razvijati satima ili danima, ali i za nekoliko minuta.
Uzroci i okidači
Tačan uzrok astme nije poznat. Rizik je veći kod osoba čiji roditelji imaju astmu ili alergije, kod djece s atopijskim dermatitisom, kod pušača i djece izložene duvanskom dimu, kod gojaznih osoba i kod rođenih prije termina.
Napade najčešće pokreću:
- virusne infekcije, poput prehlade i gripa,
- hladan, suv vazduh i nagle promjene vremena,
- grinje iz kućne prašine, buđ, dlaka i perje životinja,
- polen trava i drveća,
- duvanski dim, zagađen vazduh, dim iz peći na drva i ugalj,
- jaki mirisi, parfemi i hemikalije za čišćenje,
- fizički napor i jake emocije,
- neki lijekovi, npr. aspirin i drugi nesteroidni antiinflamatorni lijekovi kod osjetljivih osoba.
Ako primjećujete da vas prašina pokreće, pročitajte i tekst o alergiji na prašinu i grinje.
Kako se postavlja dijagnoza?
Ljekar razgovara o simptomima i pregleda pluća. Najvažniji test je spirometrija, koja mjeri koliko brzo i koliko vazduha možete izdahnuti, često prije i poslije udisanja lijeka koji širi bronhe. Koriste se i mjerenje vršnog protoka (PEF) kod kuće, alergološki testovi i, kod djece, praćenje simptoma kroz vrijeme.
Uporan kašalj ne mora biti astma. Sličnih tegoba ima i kod bronhitisa, pa je pregled važan.
Lijekovi za astmu
Astma se najčešće liječi lijekovima koji se udišu (pumpice, inhalatori), jer lijek tako dolazi direktno u pluća. Postoje dvije osnovne grupe:
- Lijekovi za brzo olakšanje šire bronhe za nekoliko minuta. Primjer je salbutamol. Koriste se pri pojavi simptoma.
- Lijekovi za kontrolu (preventivni) smanjuju upalu i broj napada. To su inhalacioni kortikosteroidi, kao što su budesonid i flutikazon. Djeluju samo ako se uzimaju redovno, i kada nema tegoba.
Često se koriste kombinovani inhalatori, u kojima je kortikosteroid spojen s dugodjelujućim lijekom koji širi bronhe, kao što je formoterol. Savremene smjernice za odrasle i adolescente ne preporučuju liječenje samo pumpicom za brzo olakšanje, bez protivupalnog lijeka.
Kao dodatna terapija, naročito kod djece i osoba s alergijama, koristi se montelukast u obliku tableta. Kod teške astme specijalista može uvesti biološke lijekove.
Koji lijek, u kojoj dozi i koliko često, određuje isključivo ljekar. Lijekove koristite prema uputstvu i savjetu ljekara i ne prekidajte preventivnu terapiju sami.
Pravilna upotreba inhalatora
- Zamolite ljekara ili farmaceuta da vam pokaže tehniku i provjeri je na svakoj kontroli.
- Kod pumpica pod pritiskom, posebno kod djece, koristite komoru (spejser).
- Nakon kortikosteroidnog inhalatora isperite usta vodom, kako biste smanjili rizik od gljivične infekcije i promuklosti.
- Ako pumpicu za brzo olakšanje koristite sve češće, astma nije pod kontrolom i treba se javiti ljekaru.
Astma kod djece i u trudnoći
Kod male djece astma se često prvo javi kao sviranje u grudima tokom virusnih infekcija. Nije svako takvo sviranje astma, pa ljekar prati dijete kroz vrijeme. Djeca koriste inhalatore sa spejserom i maskom.
U trudnoći se astma ne smije zanemariti. Nekontrolisana astma je veći rizik za majku i bebu nego većina lijekova za astmu. Ne prekidajte terapiju bez razgovora s ljekarom.
Kako spriječiti napade?
- Uzimajte preventivnu terapiju redovno, prema planu koji ste dobili od ljekara.
- Imajte pisani plan postupanja kod pogoršanja i uvijek nosite pumpicu za brzo olakšanje.
- Ne pušite i ne dozvolite pušenje u kući i automobilu.
- Zimi pokrijte nos i usta šalom na hladnom vazduhu i redovno provjetravajte prostorije.
- Smanjite grinje i buđ: perite posteljinu na 60 °C, održavajte vlažnost vazduha umjerenom.
- Vakcinišite se protiv gripa i drugih bolesti prema preporuci ljekara.
- Redovno se krećite. Uz dobru kontrolu, fizička aktivnost je preporučena.
Kada se javiti ljekaru
Javite se ljekaru ako imate uporan kašalj ili sviranje u grudima, ako vas simptomi bude noću ili ako pumpicu za brzo olakšanje trebate više puta sedmično.
Odmah pozovite hitnu pomoć na 124 ako:
- pumpica za brzo olakšanje ne pomaže ili pomaže kratko,
- osoba ne može izgovoriti cijelu rečenicu, jesti ili spavati zbog gušenja,
- usne ili nokti postaju plavičasti,
- disanje je vrlo ubrzano, a osoba je pospana, zbunjena ili iscrpljena,
- kod djeteta se uvlače međurebarni prostori ili ispod rebara pri disanju.
Česta pitanja
Da li je astma izlječiva?
Za sada ne, ali se može dobro kontrolisati. Kod dijela djece simptomi s godinama oslabe ili nestanu, ali se kasnije mogu vratiti.
Da li je astma zarazna?
Ne. Astma se ne prenosi s osobe na osobu. Zarazne su virusne infekcije koje mogu pokrenuti napad.
Da li inhalacioni kortikosteroidi štete?
U uobičajenim dozama dolaze uglavnom u pluća, pa su sistemska neželjena dejstva rijetka. Najčešći su promuklost i gljivična infekcija usta, koje se smanjuju ispiranjem usta poslije upotrebe.
Može li se trenirati sa astmom?
Da. Mnogi vrhunski sportisti imaju astmu. Ako vam napor izaziva simptome, ljekar će prilagoditi terapiju.
Ovaj tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled i savjet ljekara ili farmaceuta.