Alergija na kućnu prašinu je jedna od najčešćih alergija uopšte, a zapravo je u većini slučajeva alergija na grinje – sitne organizme koji žive u dušecima, jastucima, tepisima i tapaciranom namještaju. Tegobe se pojačavaju u jesen i zimu, kada više boravimo u zatvorenom, rjeđe provjetravamo i uključujemo grijanje.
U ovom tekstu saznaćete kako prepoznati alergiju na prašinu i po čemu se razlikuje od prehlade, koji lijekovi ublažavaju simptome, šta konkretno možete uraditi u stanu i spavaćoj sobi i kada je vrijeme da se javite ljekaru.
Šta je alergija na prašinu?
Kućna prašina je mješavina vlakana, dlaka, polena, spora plijesni i odumrlih ćelija kože. Najvažniji alergen u njoj su grinje: sićušni srodnici paukova, nevidljivi golim okom, koji se hrane perutima kože. Grinje ne ujedaju i ne prenose bolesti. Problem su bjelančevine iz njihovog izmeta i tijela.
Kod osobe sklone alergijama imunski sistem ove bezopasne supstance doživljava kao prijetnju. Stvaraju se IgE antitijela, a pri sljedećem kontaktu oslobađa se histamin i druge supstance koje izazivaju upalu sluznice nosa, očiju i disajnih puteva. Zato se govori o alergijskom rinitisu, a kod nekih ljudi i o alergijskoj astmi.
Simptomi alergije na prašinu
Simptomi se obično javljaju nekoliko minuta nakon izlaganja i najjači su ujutro, nakon noći provedene u krevetu, ili tokom čišćenja i namještanja kreveta:
- kijanje, često u serijama
- curenje ili začepljenost nosa
- svrab u nosu, grlu ili nepcu
- crvene, suzne oči koje svrbe
- slivanje sekreta niz zadnji zid grla i suv kašalj
- loš san, umor i slabija koncentracija
- kod osoba sa astmom: zviždanje u grudima, otežano disanje i stezanje u grudima
Za razliku od polenske alergije, tegobe ne zavise od godišnjeg doba, ali se često pogoršavaju u hladnijim mjesecima.
Alergija ili prehlada?
Simptomi liče na prehladu, ali postoje razlike koje pomažu da ih razlikujete:
| Znak | Alergija na prašinu | Prehlada |
|---|---|---|
| Trajanje | sedmicama i mjesecima | obično 7–10 dana |
| Temperatura | nema | moguća blago povišena |
| Svrab očiju i nosa | čest | rijedak |
| Sekret iz nosa | bistar i vodenast | može postati gušći |
| Bolovi u tijelu | nema | mogući |
Uzroci i faktori rizika
Grinje najbolje uspijevaju u toplim i vlažnim prostorijama, posebno kada je vlažnost vazduha iznad 50%. Najviše ih ima u dušeku, jastucima, posteljini, tepisima, teškim zavjesama i plišanim igračkama.
Veći rizik imaju:
- osobe čiji roditelji imaju alergiju ili astmu
- osobe sa ekcemom (atopijskim dermatitisom) ili polenskom kijavicom
- osobe sa astmom
- oni koji žive u vlažnim, slabo provjetrenim stanovima
Kako se postavlja dijagnoza
Ljekar će pitati o simptomima, porodičnoj istoriji i uslovima stanovanja. Alergija se potvrđuje kožnim prik testom ili analizom krvi na specifična IgE antitijela. Testiranje je važno jer slične tegobe mogu izazvati i plijesan, dlaka kućnih ljubimaca ili hronična upala sinusa.
Kako smanjiti grinje u stanu
Grinje se ne mogu potpuno ukloniti, ali se njihov broj može značajno smanjiti. Pomaže samo kombinacija mjera koje se sprovode redovno, a najvažnija je spavaća soba:
- Dušek, jastuk i jorgan obucite u zaštitne navlake koje ne propuštaju grinje.
- Posteljinu perite jednom sedmično na najmanje 60 °C. Niže temperature samo djelimično uništavaju grinje.
- Jastuke i plišane igračke koje se ne mogu prati na visokoj temperaturi stavite u zamrzivač na najmanje 12 sati jednom mjesečno, pa ih operite.
- Usisavajte bar jednom do dva puta sedmično, po mogućnosti usisivačem sa HEPA filterom. Bolje je da to ne radi osoba sa alergijom.
- Prašinu brišite vlažnom ili mikrofiber krpom, da se ne bi podizala u vazduh.
- Vlažnost vazduha držite između 30 i 50%, redovno provjetravajte i ne sušite veš u spavaćoj sobi.
- Ako je moguće, tepihe u spavaćoj sobi zamijenite laminatom ili parketom, a teške zavjese lakim, perivim zavjesama ili roletnama.
- Jastuke od perja zamijenite sintetičkim, perivim jastucima.
Spreji protiv grinja (akaricidi) imaju ograničenu korist i mogu nadražiti disajne puteve, pa se ne preporučuju kao jedina mjera.
Lijekovi za alergiju na prašinu
Lijekovi ublažavaju simptome, ali ne liječe uzrok alergije. Najčešće se koriste:
- Antihistaminici – smanjuju kijanje, svrab i curenje nosa. Noviji antihistaminici manje izazivaju pospanost, na primjer cetirizin, levocetirizin, loratadin (npr. Loratadin Alkaloid), desloratadin, feksofenadin i bilastin.
- Kortikosteroidni spreji za nos – smanjuju upalu sluznice i najdjelotvorniji su kod začepljenog nosa. Primjeri su mometazon (npr. Mometazon Lek sprej za nos) i flutikazon. Djeluju postepeno, pa ih treba koristiti redovno, prema uputstvu.
- Spreji za otčepljenje nosa, kao ksilometazolin – brzo otčepljuju nos, ali se ne smiju koristiti duže od 5 dana, jer mogu izazvati povratnu začepljenost.
- Fiziološki rastvor za ispiranje nosa – ispira alergene sa sluznice i bezbjedan je za svakodnevnu upotrebu.
- Montelukast – lijek na recept koji ljekar ponekad propisuje, naročito kada uz alergiju postoji i astma.
Doziranje uvijek treba biti prema uputstvu ili prema savjetu ljekara i farmaceuta.
Imunoterapija
Kod upornih i težih tegoba alergolog može predložiti specifičnu imunoterapiju, u obliku injekcija ili tableta i kapi pod jezik. Ona postepeno „navikava” imunski sistem na alergen. Poboljšanje se obično osjeti nakon nekoliko mjeseci do godinu dana, a liječenje traje tri do pet godina. To je jedini oblik liječenja koji djeluje na sam uzrok alergije.
Alergija na prašinu kod djece i u trudnoći
Kod djece se alergija često manifestuje stalno začepljenim nosom, disanjem na usta, hrkanjem i noćnim kašljem. Spreji za otčepljenje nosa ne daju se djeci mlađoj od 6 godina bez savjeta ljekara, a i ostale lijekove treba birati u oblicima i dozama namijenjenim djeci. U trudnoći i tokom dojenja svaki lijek, uključujući i one bez recepta, treba prethodno dogovoriti sa ljekarom. Mjere za smanjenje grinja su bezbjedne i korisne za sve.
Kada se javiti ljekaru
Javite se ljekaru ako:
- simptomi traju duže od nekoliko sedmica ili se pogoršavaju
- remete san, rad ili učenje
- lijekovi bez recepta ne pomažu
- niste sigurni šta izaziva tegobe
- imate astmu, a ona se pogoršala
Hitno pozovite 124 ako se javi jako otežano disanje, zviždanje koje ne prolazi nakon lijeka za astmu, nemogućnost da se izgovori cijela rečenica ili plavičaste usne.
Česta pitanja
Da li alergija na prašinu može proći sama?
Rijetko potpuno prolazi, ali se simptomi mogu dobro kontrolisati mjerama u stanu i lijekovima. Kod nekih ljudi tegobe s godinama slabe, a imunoterapija može dugoročno smanjiti osjetljivost.
Zašto su simptomi najjači ujutro?
Tokom noći satima udišete alergene iz dušeka, jastuka i posteljine, pa je sluznica nosa ujutro najviše nadražena.
Da li prečišćivač vazduha pomaže?
Prečišćivač sa HEPA filterom može malo pomoći, ali alergeni grinja su teški i brzo padaju na površine. Zato su navlake, pranje posteljine i čišćenje važniji.
Može li alergija na prašinu izazvati astmu?
Grinje su jedan od najčešćih pokretača alergijske astme. Ako uz kijanje imate i kašalj, zviždanje ili kratak dah, obavezno se javite ljekaru.