Nedostatak vitamina D jedan je od najčešćih nedostataka u našem podneblju, naročito u jesen i zimu, kada je sunca malo. Često prolazi bez jasnih simptoma, a dugoročno može oslabiti kosti i mišiće.
U ovom tekstu saznaćete koji su znaci nedostatka vitamina D, ko je posebno ugrožen, kako se nivo provjerava u krvi, koje namirnice i lijekovi pomažu i kada se treba javiti ljekaru.
Šta je vitamin D i čemu služi
Vitamin D pomaže tijelu da iz hrane upije kalcijum i fosfor, minerale neophodne za zdrave kosti i zube. Važan je i za rad mišića, nerava i imunog sistema.
Najveći dio vitamina D koža stvara sama pod uticajem sunčevih UVB zraka. Hranom se unosi manji dio, pa su nedostatku najviše izloženi oni koji malo borave napolju.
U jesen i zimu sunce je nisko, dani su kratki, a koža je uglavnom pokrivena odjećom. Britanska zdravstvena služba NHS navodi da u Velikoj Britaniji od oktobra do početka marta sunčeva svjetlost nije dovoljna za stvaranje vitamina D. Slično važi i za BiH, iako je zbog južnijeg položaja taj period nešto kraći. Zato se u hladnijim mjesecima često savjetuje unos putem hrane ili suplemenata.
Simptomi nedostatka vitamina D
Kod mnogih odraslih blagi nedostatak ne daje nikakve tegobe. Kada simptomi postoje, obično su nespecifični:
- umor i manjak energije,
- bol u kostima, posebno u leđima i nogama,
- slabost, bol ili grčevi u mišićima,
- promjene raspoloženja, bezvoljnost,
- kod starijih osoba češći padovi i prelomi.
Ovi simptomi mogu imati mnogo drugih uzroka, pa ih ne treba pripisivati vitaminu D bez provjere kod ljekara.
Ko je pod povećanim rizikom
- osobe koje rijetko izlaze napolje (stariji, nepokretni, štićenici domova),
- osobe tamnije kože i oni koji na otvorenom pokrivaju veći dio tijela,
- osobe starije od 65 godina,
- bebe koje se hrane isključivo majčinim mlijekom,
- osobe sa gojaznošću,
- bolesnici sa celijakijom, Kronovom bolešću, bolestima jetre ili bubrega i oni nakon barijatrijske operacije,
- osobe koje dugo koriste neke lijekove, npr. kortikosteroide, neke lijekove protiv epilepsije ili rifampicin.
Posljedice dugotrajnog nedostatka
Teži nedostatak koji traje mjesecima dovodi do niskog nivoa kalcijuma i fosfata u krvi. Kod djece to može izazvati rahitis: savijene kosti nogu, usporen rast i slabost mišića. Kod odraslih nastaje osteomalacija, omekšavanje kostiju sa bolovima i većim rizikom od preloma. Nedostatak doprinosi i razvoju osteoporoze.
Kako se postavlja dijagnoza
Nivo vitamina D provjerava se analizom krvi na 25-hidroksivitamin D, odnosno 25(OH)D. Posebna priprema obično nije potrebna, ali ljekaru treba reći koje suplemente već uzimate.
Testiranje svih ljudi rutinski se ne preporučuje. Ljekar ga obično traži kada postoje simptomi, rizični faktori ili bolest kostiju. Granične vrijednosti zavise od laboratorije, pa nalaz uvijek tumači ljekar.
Vitamin D iz hrane i sunca
Vitamina D prirodno ima u malo namirnica. Najbolji izvori su:
- masna riba: losos, sardina, skuša, haringa, pastrmka,
- žumance,
- crveno meso i jetra (jetru izbjegavati u trudnoći),
- obogaćene namirnice: neke žitarice, margarini i mliječni proizvodi.
Od proljeća do kraja septembra kratak boravak na suncu, bez opekotina, većini ljudi obezbjeđuje dovoljno vitamina D. Solarijum se ne preporučuje kao zamjena.
Lijekovi i suplementi
Za nadoknadu se najčešće koristi holekalciferol (vitamin D3), koji tijelo bolje iskorištava od vitamina D2. U BiH su registrovane, između ostalih, oralne kapi Plivit D3, Oleovit D3 i Devit-3. Ponekad se uz vitamin D propisuje i kalcijum.
Za opštu preventivu NHS odraslima i djeci starijoj od godinu dana u jesen i zimu savjetuje 10 mikrograma (400 i.j.) dnevno. Liječenje dokazanog nedostatka zahtijeva veće doze, i to samo prema savjetu ljekara. Kapi se doziraju prema uputstvu, jer jačina različitih preparata nije ista.
Aktivni oblici vitamina D, poput alfakalcidola i kalcitriola, služe za posebna stanja (npr. bolesti bubrega) i nisu zamjena za obične suplemente.
Da li je moguće predozirati se?
Od sunca nije, ali od suplemenata jeste. Dugotrajno uzimanje prevelikih doza dovodi do nakupljanja kalcijuma u krvi (hiperkalcemija), što može oštetiti kosti, bubrege i srce. Znaci su mučnina, povraćanje, jaka žeđ, često mokrenje, zbunjenost i slabost. NHS navodi da odrasli ne bi trebalo da prelaze 100 mikrograma (4.000 i.j.) dnevno, a djeca od 1 do 10 godina 50 mikrograma (2.000 i.j.), osim ako ljekar ne odredi drugačije.
Vitamin D kod beba, djece i u trudnoći
Bebama se vitamin D u kapima obično daje od prvih dana života, posebno ako su dojene, a doza se dogovara sa pedijatrom. Trudnice i dojilje takođe imaju povećane potrebe; o suplementu treba razgovarati sa ginekologom.
Kada se javiti ljekaru
- ako imate dugotrajan bol u kostima ili mišićnu slabost,
- ako dijete ima savijene noge, usporen rast ili bol u kostima,
- ako pripadate rizičnoj grupi i niste sigurni da li vam treba suplement,
- ako uzimate visoke doze vitamina D i imate mučninu, jaku žeđ ili zbunjenost.
Grčevi mišića sa trnjenjem oko usta i u prstima mogu biti znak vrlo niskog kalcijuma, a zbunjenost uz povraćanje i jaku žeđ znak previsokog kalcijuma. Tada odmah potražite hitnu pomoć na broj 124.
Više o sezonskim tegobama pročitajte u tekstovima Grip: simptomi i liječenje i Prehlada: koliko traje i liječenje.
Česta pitanja
Da li vitamin D štiti od prehlade i gripa?
Vitamin D učestvuje u radu imunog sistema, ali dokazi da suplementi kod osoba bez nedostatka sprečavaju prehladu ili grip nisu jednoznačni. Vakcina i higijena ruku ostaju najpouzdanija zaštita.
Kada je najbolje uzimati vitamin D?
Vitamin D je rastvorljiv u mastima, pa se preporučuje uz obrok koji sadrži malo masnoće. Doba dana nije presudno, važna je redovnost.
Koliko traje nadoknada nedostatka?
Obično nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, zavisno od početnog nivoa i doze. Ljekar može ponoviti analizu nakon terapije.
Treba li uzimati vitamin D i ljeti?
Većini zdravih ljudi koji ljeti borave napolju nije potreban. Rizične grupe mogu ga uzimati tokom cijele godine, prema savjetu ljekara.